Velika depresija u Sjedinjenim Državama: zašto su poljoprivrednici bacali hranu prije gladi

Slika Sjedinjenih Država povezana je s ekonomskim prosperitetom i prosperitetnim životom. Ali to još uvijek nije bilo uvijek. U novije vrijeme, u Sjedinjenim Državama bjesnila je Velika depresija, vrijeme gladi i nezaposlenosti.

U 1930-im je u razvijenim zemljama svijeta izbila svjetska ekonomska kriza, koja se u znanstvenoj literaturi zvala Velika depresija. U najvećoj mjeri dotaknuo se industrijaliziranih zemalja, poput SAD-a, Njemačke, Francuske i Velike Britanije. Povjesničari i ekonomisti još nisu postigli konsenzus o uzrocima ove pojave.

Kriza je bila najočitija u SAD-u, gdje je započela davne 1929. godine padom burze. Činjenica je da je američka ekonomija u 20-ima, nakon Prvog svjetskog rata, procvjetala. Teritorij države nije pretrpio vojne akcije, za razliku od Europe, a gospodarstvo zemlje značajno je obogaćeno vojnim naredbama i dužničkim obvezama stranaka u sukobu. No s početkom ekonomske krize, Francuska i Britanija (glavni dužnici Sjedinjenih Država) proglasile su se bankrotom.

Dolaskom Velike depresije američka su industrijska poduzeća utonula u krizu, a gomile nezaposlenih punile su ulice. Prema riječima stručnjaka, broj nezaposlenih Amerikanaca bio je oko 17 milijuna ljudi, što je treća populacija u državi. Ljudi su ostali ne samo bez posla, već i bez krova nad glavom: mnogi Amerikanci živjeli su u iznajmljenim kućama, za koje nisu imali što platiti.

1933. donesen je zakon prema kojem su svi građani morali predati zlato koje su imali u obliku kovanica i poluga. U zamjenu za njih ponuđeni su papirnati računi po stopi znatno nižoj od njihove stvarne vrijednosti. Amerikancima koji se nisu usudili predati zlato prijeti zatvorska kazna do 10 godina.

Val radničkih skupova provirio je širom zemlje, često pokazujući crvene zastave i komunističke parole. Demonstracije radnika otpuštenih iz tvornice Ford u Detroitu nadaleko su poznate. Policija je upotrijebila oružje za rastjerivanje demonstranata, zbog čega su četiri poginula, a oko 60 ranjeno.

Kupna moć građana naglo je opala. U zemlji je počeo glad, čiji uzrok nije bila suša ili neuspjeh usjeva, već elementarni nedostatak novca među ljudima. U ovom je slučaju uočena potpuno apsurdna situacija. Poljoprivrednici koji su pretrpjeli gubitke zbog pada cijena svojih proizvoda radije su bacali robu, samo da ih ne prodaju za ništa. Postoje slučajevi masovnog uništavanja mlijeka, kada su poljoprivrednici proizvod izbacili u jarke, jer su kupci nudili niske cijene.

Službena statistika ne daje točne podatke o onima koji su umrli od gladi, navodeći kao nedostatak podataka. No o razmjeru ozbiljne demografske krize svjedoče podaci popisa iz 1940., koji odražavaju nagli pad nataliteta tijekom Velike depresije.

Grafikon jasno pokazuje nagli pad broja djece rođene između 1930. i 1940

Masovna nezaposlenost potaknula je porast kriminala i razbojništva što je, između ostalog, popraćeno pljačkama banaka. Istovremeno, pljačkaši su često postali nacionalni heroji, toliko je bilo popularno nezadovoljstvo tijekom najgoreg gospodarskog kriza u povijesti SAD-a.

Najsiromašniji ljudi su iskoristili svaku priliku da poboljšaju svoj život. Žene su, na primjer, šivale odjeću iz vreća od pamučnog brašna. Stoga su proizvođači brašna počeli posebno proizvoditi svoje proizvode u vrećama jarke boje.